A maeʻa le faʻataʻitaʻiga o le fiva puaʻa Aferika ma le faʻamaʻi o le sē akerise Aferika i Sasaʻe, o le faʻamaʻi fou o le niumonia ua faʻateleina ai le tau o meaʻai ma le faʻafitauli o sapalai i le lalolagi atoa, ma atonu e ono mafua ai suiga tumau i le filifili o sapalai.
O le faʻateleina o le aofaʻi o tagata faigaluega e mafua mai i le niumonia fou o le crown, le motusia o le sapalai o oloa ma fuafuaga e tapunia ai le tamaoaiga o le a i ai se aafiaga leaga i le sapalai o meaʻai i le lalolagi atoa. O gaioiga a nisi o malo e faʻatapulaʻaina ai le auina atu i fafo o saito ina ia faʻafetaui ai manaʻoga i totonu o le atunuʻu e ono faʻateteleina ai le tulaga.
I se seminā i luga o le initaneti na faʻatulagaina e le Globalization Think Tank (CCG), na taʻu atu ai e Matthew Kovac, o le faatonu sili o le Food Industry Association of Asia (FIA), i se tusitala mai le China Business News e faʻapea, o le faʻafitauli i se taimi puʻupuʻu o le sapalai o meaʻai o masaniga faʻatau a tagata faʻatau. O suiga ua aʻafia ai le pisinisi masani o meaʻai; i se taimi umi, e ono faʻatinoina e kamupani tetele meaʻai le gaosiga e le pulea e le malo.
O atunuu sili ona matitiva e sili ona afaina
E tusa ai ma faʻamaumauga na faʻasalalau talu ai nei e le Faletupe o le Lalolagi, o atunuu e 50 na sili ona aʻafia i le faʻamaʻi pipisi fou o le crown pneumonia e aofia ai le averesi o le 66% o le sapalai o meaʻai a le lalolagi e auina atu i fafo. O le sea e amata mai i le 38% mo faʻatoʻaga e fiafia i ai e pei o tapaa i le 75% mo suauʻu manu ma fualaʻau ʻaina, fualaau ʻaina fou ma aano o manu. O le auina atu i fafo o meaʻai autū e pei o sana, saito ma araisa e matuā faʻalagolago tele foʻi i nei atunuu.
O atunuu e tasi le pule o le gaosiga o faatoaga o loo feagai foi ma se aafiaga matuia mai le faamai pipisi. Mo se faataitaiga, o Peleseuma o se tasi o atunuu tetele e auina atu i fafo pateta i le lalolagi. Ona o le poloka, e le gata ina leiloa e Peleseuma ana faatau ona o le tapunia o faleaiga i le lotoifale, ae na taofia foi faatau atu i isi atunuu Europa ona o le poloka. O Ghana o se tasi o atunuu tetele e auina atu i fafo koko i le lalolagi. Ina ua taulai atu tagata i le faatauina o mea e manaomia nai lo le sukalati i le taimi o le faamai pipisi, na leiloa ai e le atunuu maketi uma a Europa ma Asia.
Na taʻua e le tagata tomai faapitoa i le tamaoaiga o le Faletupe o le Lalolagi, Michele Ruta, ma isi, i le lipoti, afai o le a aʻafia ai le sapalai o oloa faatoaga e tele ai galuega faatino ona o le maualuga o le soifua maloloina o tagata faigaluega ma le manaoga i le taimi o le vāvāmamao faʻaagafesootai, ona sosoo ai lea ma le faʻamaʻi pipisi i le taimi o le kuata, e ono faʻaitiitia le sapalai o meaʻai e auina atu i fafo i le lalolagi i le 6% i le 20%, ma e ono paʻuʻū le sapalai o meaʻai taua e auina atu i fafo, e aofia ai le araisa, saito ma pateta, i le silia ma le 15%.
E tusa ai ma le mata'ituina e le European Union University Institute (EUI), Global Trade Alert (GTA) ma le Faletupe o le Lalolagi, e o'o mai i le fa'ai'uga o Aperila, e silia ma le 20 atunu'u ma itulagi ua fa'atinoina ni fa'atapula'aina i le auina atu i fafo o mea'ai. Mo se fa'ata'ita'iga, ua fa'atinoina e Rusia ma Kazakhstan ni fa'atapula'aina tutusa o le auina atu i fafo o saito, ma ua fa'atinoina e Initia ma Viatename ni fa'atapula'aina tutusa o le auina atu i fafo o araisa. I le taimi lava e tasi, o lo'o fa'avavevaveina e nisi atunu'u le fa'aulufale mai o oloa e teu ai mea'ai. Mo se fa'ata'ita'iga, o lo'o teuina e Filipaina le araisa ma o lo'o teuina e Aikupito le saito.
A o si'itia tau o mea'ai ona o le a'afiaga o le fa'ama'i pipisi fou o le niumonia i le pale o le kanesa, atonu e fa'aaogā e le malo faiga fa'avae tau fefa'ataua'iga e fa'amautu ai tau i totonu o le atunu'u. O lenei ituaiga o puipuiga o mea'ai e foliga mai o se auala lelei e tu'uina atu ai le fesoasoani i vaega e sili ona vaivai, ae o le fa'atinoina fa'atasi o ia fa'alavelave e le tele o malo e ono mafua ai ona si'itia tele tau o mea'ai i le lalolagi, e pei ona i ai i le 2010-2011. E tusa ai ma fa'atatauga a le Faletupe o le Lalolagi, i le kuata na sosoo ai ma le pepesi atoa o le fa'ama'i, o le fa'ateleina o fa'atapula'aina o fa'atau atu i fafo o le a i'u ai i le pa'ū averesi o le sapalai o mea'ai i le lalolagi e 40.1%, ae o tau o mea'ai i le lalolagi atoa o le a si'itia i le averesi o le 12.9%. O tau tetele o i'a, oati, fuala'au 'aina ma saito o le a si'itia i le 25% pe sili atu.
O nei aafiaga leaga o le a tele lava ina tauaveina e atunuu sili ona matitiva. E tusa ai ma faamaumauga mai le World Economic Forum, i atunuu sili ona matitiva, e 40%-60% o latou taumafa e aofia ai, e tusa ma le 5-6 taimi nai lo le tamaoaiga ua alualu i luma. Ua faatulaga e le Nomura Securities' Food Vulnerability Index atunuu ma itulagi e 110 e faavae i luga o le lamatiaga o suiga tetele i tau o meaai. O faamaumauga lata mai ua faaalia ai toetoe lava o atunuu ma itulagi uma e 50 e sili ona vaivai i le siitia faifai pea o tau o meaai. O se tamaoaiga tau atiae e aofia ai le toetoe lava tolu-vaelima o le faitau aofai o le lalolagi. Faatasi ai ma i latou, o atunuu e sili ona aafia e faalagolago i meaai mai fafo e aofia ai Tajikistan, Azerbaijan, Aikupito, Yemen ma Cuba. O le averesi o tau o meaai i nei atunuu o le a siitia i le 15% i le 25.9%. A oo i meaʻai o le saito, o le fua faatatau o le siitia o tau i atunuu tau atiae ma atunuu e le o atiina ae e faalagolago i meaai mai fafo o le a maualuga atu i le 35.7%.
“E tele mea e mafua ai luʻitau i le faiga o meaʻai a le lalolagi. I le faʻaopoopoga i le faʻamaʻi pipisi o loʻo iai nei, e iai foʻi suiga o le tau ma isi mafuaʻaga. Ou te manatu e taua le faʻaaogaina o le tele o tuʻufaʻatasiga o faiga faʻavae pe a feagai ma lenei luʻitau.” Na taʻu atu e le Faʻatonu o le International Food Policy Research Institute, Johan Swinnen, i le au tusitala a le CBN e taua tele le faʻaitiitia o le faʻalagolago i le tasi lava le puna o faʻatauga. “O lona uiga afai e naʻo le tele o meaʻai masani e te maua mai le tasi atunuʻu, o lenei sapalai ma le tilivaina atu e ono lamatia. O le mea lea, o se fuafuaga sili atu le fausia o se faila o tupe teufaafaigaluega e maua mai nofoaga eseese.” Na ia fai mai.
Auala e fa'alauteleina ai le sapalai o sapalai
Ia Aperila, o le tele o fale fasi manu i le Iunaite Setete lea na faʻamaonia ai e tagata faigaluega ua aʻafia, na faʻamalosia e tapunia. I le faʻaopoopoga i le aafiaga tuusaʻo o le faʻaitiitia o le sapalai o puaa i le 25%, na mafua ai foʻi ni aafiaga lē tuusaʻo e pei o popolega e uiga i le manaʻoga mo meaʻai aano o manu. O le "World Agricultural Supply and Demand Forecast Report" lata mai na faʻasalalau e le Matagaluega o Faʻatoʻaga a le Iunaite Setete o loʻo faʻaalia ai o le aofaʻi o meaʻai na faʻaaogaina i le 2019-2020 atonu e toetoe lava 46% o le manaʻoga o sana i totonu o le atunuʻu i le Iunaite Setete.
“O le tapunia o le falegaosimea ona o le faʻamaʻi pipisi fou o le crown pneumonia o se luʻitau tele. Afai e naʻo ni nai aso e tapunia ai, e mafai e le falegaosimea ona pulea ana gau. Peitaʻi, o le taofia umi o le gaosiga e le gata ina faʻalavelave ai le au gaosi oloa, ae faʻapea foʻi ona faʻalavelave ai a latou sapalai.” Fai mai Christine McCracken, o le tagata suʻesuʻe sinia i le pisinisi porotini manu a Rabobank.
O le pepesi faafuaseʻi o le niumonia fou ua i ai se faasologa o aafiaga faigata i le sapalai o meaai i le lalolagi atoa. Mai le faagaoioiga o fale gaosi aano o manu i le Iunaite Setete i le seleseleina o fualaau aina ma fualaau faisua i Initia, o tapulaa o femalagaaiga i tuaoi ua faalavelaveina ai foi le taamilosaga masani o gaosiga faavaitaimi a faifaatoaga. E tusa ai ma le The Economist, e manaʻomia e le Iunaite Setete ma Europa le silia ma le 1 miliona tagata faigaluega mai Mekisiko, Aferika i Matu ma Europa i Sasaʻe i tausaga taitasi e taulimaina le seleselega, ae o lea ua atili manino mai ai le faafitauli o le le lava o tagata faigaluega.
A o faigata ona la'uina atu oloa fa'ato'aga i fale gaosi oloa ma maketi, e tele fa'ato'aga e tatau ona lafoa'i pe fa'aumatia le susu ma mea'ai fou e le mafai ona lafoa'i i fale gaosi oloa. Na ta'ua e le Agricultural Products Marketing Association (PMA), o se vaega fa'apisinisi i le Iunaite Setete, e silia ma le $5 piliona i fualaau 'aina fou ma fualaau faisua ua fa'aumatia, ma o nisi fale gaosi oloa susu na lafoa'i le faitau afe kalone o susu.
Na taʻu atu e se tasi o kamupani taumafa ma meainu aupito tele i le lalolagi, o le sui peresitene sili o le Unilever R&D, Carla Hilhorst, i le au tusitala a le CBN e tatau ona faʻaalia e le filifili o sapalai le tele o oloa.
“E tatau ona tatou faʻalauiloaina le tele ma le faʻalauteleina o mea, auā o lea ua faʻalagolago tele lo tatou faʻaaogaina ma le gaosiga i filifiliga faʻatapulaʻa.” Fai mai Silhorst, “I a tatou mea mata uma, e naʻo le tasi le faʻavae o le gaosiga? , E toafia ni sapalai o loʻo i ai, o fea o loʻo gaosia ai mea mata, ma pe o i latou e gaosia ai mea mata e sili atu ona lamatia? Amata mai nei mataupu, e manaʻomia pea ona tatou faia le tele o galuega.”
Na taʻu atu e Kovac i le au tusitala a le CBN e faapea, i se taimi puupuu, o le toe faatulagaina o le sapalai o meaai e ala i le faamai pipisi fou o le crown pneumonia ua atagia mai i le faatelevaveina o le suiga i le tuuina atu o meaai i luga o le initaneti, lea ua matua aafia ai le pisinisi meaai ma meainu masani.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻatauga o meaʻai vave a le kamupani McDonald's i Europa na pa'ū i le pe tusa ma le 70%, ua toe faʻaleleia e le au faʻatau oloa tetele le tufatufaina atu o oloa, ua faʻateleina le gafatia o le sapalai o fefaʻatauaʻiga i luga o le initaneti a Amazon i le 60%, ma ua faʻateleina e le Wal-Mart ana tagata faʻafaigaluega i le 150,000.
I se taimi umi, na saunoa ai Kovac: “Atonu e sailia e pisinisi ni gaosiga e sili atu ona le pulea i le lumanai. O se pisinisi tele e tele falegaosimea e ono faaitiitia ai lona faalagolago faapitoa i se falegaosimea patino. Afai e taulai lau gaosiga i le Atunuu e tasi, e mafai ona e mafaufau i le faalauteleina, e pei o le faatauina atu o sapalai po o tagata faatau e sili atu ona mauoa.”
“Ou te talitonu o le a faatelevaveina le saoasaoa o le otometiina o kamupani gaosi meaʻai o loʻo naunau e faʻafaigaluega. E manino lava, o le faʻateleina o tupe teufaafaigaluega i le taimi nei o le a i ai se aafiaga i le faʻatinoga, ae ou te manatu afai e te toe tepa i tua i le 2008 (o le sapalai na mafua mai i faʻatapulaʻaina o le auina atu i fafo o meaʻai i nisi atunuu) I le tulaga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi), o na kamupani meaʻai ma meainu o loʻo naunau e faʻafaigaluega e tatau ona vaʻaia le tuputupu aʻe o faʻatauga, pe sili atu nai lo kamupani e leʻi faʻafaigaluegaina.” O le tala lea a Kovac i le tusitala a le CBN.
Taimi na lafoina ai: Mati-06-2021